Dama s psom, oko 1934. godine Zagreb, D.Janekovic
Jučer je u Akademiji likovnih umjetnosti Brera, u organizaciji Generalnog konzulata Republike Hrvatske u Milanu (GKRH) otvorena izložba ‘Đuro Janeković: hrvatski fotograf, europski umjetnik’ na kojoj svi posjetitelji mogu pogledati kako je Đuro Janeković vidio Zagreb 30-ih godina prošlog stoljeća.
Prodavacica Cvijeca, Zagreb, oko 1934. godine. D. Janekovic
Važno je istaknuti kako je rad hrvatskog fotografa i europskog umjetnika, Đure Janekovića, donedavno bio u potpunosti neprepoznatljiv, u kontekstu hrvatske i europske povijesti fotografije, unatoč činjenici, da je Đuro Janeković u ’20-tim i ’30-tim godina prošlog stoljeća, bio iznimno važan protagonist umjetničke scene u Zagrebu, te svjedok i promotor europske moderne.
Dame citaju, oko 1934. Zagreb, D. Janekovic
Janeković je bio dokumentarist zagrebačkog svakodnevnog života, na svim razinama, od predgrađa do najreprezentativnijih ulica u gradu, od visokog društva, do onih koji su živjeli na margini. Dok bismo na neki način, njegove pojedine fotografije, mogli nazvati i pretečom današnjih street style fotografija. Djuro Janeković počinje stvarati u prvom zlatnom razdoblju za fotografiju u Hrvatskoj – tridesetim godinama prošlog stoljeća, kada su udareni temelji za stvaranje ‘zagrebačke škole fotografije’.
Kolporter, 5.5.1935. Zagreb, D. Janekovic
Kao i njegovi suvremenici, poput čuvenog Toše Dabca, Janeković je djelovao i u sklopu Fotokluba Zagreb, koji se tada razvio kao središnja organizacija, koja je okupljala sve više amatera, umjetničkih fotografa i fotoreportera iz cijele Hrvatske. Prve je fotografije objavio 1932. godine u časopisu Kulisa. Snimao je ljude, a svijet oko sebe istraživao je prikazivanjem detalja, igrom svjetla i sjene. Zanimala ga je sportska, ali i modna fotografija, pa je spajajući te dvije strasti postao svojevrsni kroničar zagrebačkog života, fotografirajući modu ljudi na ulicama grada.
Tako je nastala i čuvena ‘Dama s psom’. No, ona je možda samo najčuvenija, nikako ne i najvrijednija. Janekovićeve noćne snimke Zagreba, snimane dugom i dvostrukom ekspozicijom, pridonijele su doživljaju Zagreba kao velikog i važnog grada, a ne periferije Budimpešte, ili Beča, kako se grad, tada, često doživljavalo. Izložba je otvorena za posjetitelje do 13. kolovoza, a detalje možete saznati na linku.
