Od malena nas uče o važnosti prehrane bogate voćem i povrćem. Svi oni koji su nam to neprestano ponavljali svaki put kada bi zaobišli povrće na tunjuru ili umjesto voća odabrali par kockica čokolade kao međuobrok, nisu bili u krivu. Povrće i voće izvor su ne samo prijekopotrebnih vitamina i minerala, već sadrže i velike količine vlakana i ugljikohidrata.
Predrasude da su meso i mliječni proizvodi jedini izvor proteina opovrgavaju i predstavnici povrća kao što su špinat, cvjetača, kukuruz, artičoke i krumpir. Voće, iako ne sadrži zavidne količine proteina, prirodni je izvor šećera i savršeni niskokalorični desert.
Mnogi znanstvenici i nutricionisti složili su se da prehrana bogata ovim namirnicama donosi više od šarenila na tanjuru. Smanjeni rizik od bolesti srca, dijabetesa, visokog tlaka, pa čak i od pojave nekih vrsta raka, rezultat su uravnoteže prehrane u kojem veliki udio imaju upravo povrće i voće. No, kada tanjur ispunjen povrćem i voćem prestaje biti dobar za naše zdravlje?
EWG (Environmental Working Group) neprofitna je organizacija sa sjedištem u Washingtonu koja se bavi istraživanjem okoliša, a jedno od područja na kojim se specijalizirala jesu toksične kemikalije. Od 2004. godine na svojoj internet stranici objavljuju ljestvicu na kojoj se nalaze 48 najpopularnijih predstavnika voća i povrća, rangirani po stupnju kontaminacije pesticidima. Njihov je cilj pomoći svima da donesu odluke zdravije za sebe i svoju obitelj.
Posljednjih nekoliko godina široj su se publici približili objavljivanjem popularnih lista ‘dvanaest prljavih’ i ‘petnaest čistih’. Na njima se nalazi svo ono povrće i voće kojemu te godine treba prilaziti s više opreza, odnosno, u slučaju čistih petanest, u kojem možemo uživati bez previše razmišljanja.
Za 2016. godinu jagode su se našle na nezavidnom prvom mjestu liste prljavih dvanest, a jednako kao i jabuke, nektarine i breskve koje se na listi nalaze odmah iza, u 98 posto uzoraka bile su pozitivne na prisutnost barem jednog pesticida. Ako o količini pesticida govorimo prema njihovoj masi, na prosječnom krumpiru, koji nije ni dospio u najzagađenijih dvanaest, nalazilo se više pesticida no na bilo kojem drugom povrću.
Četvrtu godinu zaredom listi prljavog tuceta voća i povrća, EWG je nadodao lisnato zeleno povrće i ljute papričice, koje iako nije sadržavalo količine pesticida jednake onima na listi, pesticidi koji su na njima nađeni izrazito su toksične naravi.
Na počasnom mjestu liste čistih petnaest zasjao je popularni avokado na kojem su na samo jedan posto od ukopnog broja testiranih uzoraka nađeni pesticidi. Iza njega slijede kukuruz, ananas, zelje, smrznuti grašak, luk, šparoge i čak nekoliko vrsta egzotičnog voća. Na svima njima rezultati testiranja pokazali su zavidno male količine pesticida, a niti jedan pojedinačni primjerak nije sadržavao više od četiri vrste.
Ipak, neki znanstvenici upozoravaju da, iako su dvije spomenute liste proizašle iz rezultata valjanih istraživanja, one pokazuju samo kvantitativnu stranu priče. Osim lisnatog zelenog povrća i ljutih papričica kod kojih je istaknuta toksičnost pesticida, taj važan faktor nije bio kriterij u slučaju svih ispitanih uzoraka. Voće i povrće s vrlo toksičnim pesticidima ponekad se nađu i na listi petnaest čistih jer broj pesticida naizgled nije bio zabrinjavajući.
Ove dvije liste, iako su koristan podsjetnik, ne treba uzimati (ne)zdravo za gotovo. Samo sljedeći put kad se zaputite na tržnicu ili u kuhinju spremati večeru, razmislite što ćete na tanjuru servirati svome tijelu.
Tekst: Ela Jarni
Foto: Instagram, službena Facebook stranica organizacije EWG