Herman Bollé, jedan od najvažnijih, najpoznatijih, ali i najkontroverznijih hrvatskih arhitekata čija je uloga u preobrazbi Zagreba iz malog provincijskog grada u modernu srednjoeuropsku metropolu nezamjenjiva, predstavit će se na opsežnoj izložbi, koja se otvara 17. travnja u Muzeju za umjetnost i obrt, čiju je zgradu također projektirao.
Kroz nekoliko cjelina, izložba ‘Herman Bolle – graditelj hrvatske metropole’ predstavit će rad tog Nijemca s bečkim iskustvom, koji je tijekom pola stoljeća s oko 150 projekata ostavio trajni doprinos u povijesti hrvatske arhitekture. Ako niste znali, njegovi projekti gradnje, obnove ili urbane opreme susreću se na gotovo svakom koraku grada Zagreba, od Zagrebačke katedrale, Mirogoja, palače HAZU, MUO-a i Obrtne škole do stambene dvokatnice u Žerjavićevoj gdje je živio, a koja danas propada, ograde i portala Botaničkoga vrta, fontane i Meteorološkog stupa na Zrinjevcu.
Prvi dio izložbe prikazuje ga kao restauratora, s naglaskom na njegov najvažniji i najkontroverzniji zahvat obnove Zagrebačke katedrale nakon potresa 1880., zbog kojega se preselio u Zagreb i zbog kojega je sve do danas bio kritiziran. U drugom dijelu posjetitelji će imati priliku ekskluzivno vidjeti privatni dio Bolleovog života s predmetima iz njegove osobne ostavštine, među kojima su i crteži nastali prije nego što je došao u Hrvatsku, a koji su ukazali na njegov talent i sada se prvi put izlažu (dosad su se čuvali u privatnoj zbirci u Karlovcu).
Predstavit će se i premreženost njegove karijere s političkim zbivanjima u Hrvatskoj, od odnosa s biskupom Strossmayerom koji ga je potaknuo da doseli u Hrvatsku, no zbog političkih razloga ga kasnije odbacuje, preko turbulentnog odnosa s Kršnjavim, do odnosa prema banu Khuenu Hedervaryju. Najopsežniji dio izložbe posvećen je najplodnijem dijelu njegova rada, području umjetničkog obrta i radu u Zagrebu, važan rad na području primijenjenih umjetnosti, od namještaja, do kazališnih kostima i inscenacija, vitraja, nakita, posuđa, svjetiljaka i sl.
Posljednji dio izložbe posvećen je njegovom zagrebačkom opusu koji pokazuje njegova ključna uloga u preobrazbi Zagreba i hvatanja koraka sa zbivanja u ostalim srednjoeuropskim središtima, osobito Bečom, a iz kojega se kao najvažnije arhitektonsko djelo Zagreba, uz katedralu, izdvaja groblje Mirogoj – njegovo najmanje kontroverzno djelo – koje je ‘postavilo Zagreb na kartu povijesti arhitekture 19. stoljeća’.
Na izložbi će se prikazati i Bolleove restauracije srednjovjekovnih i novovjekovnih građevina, za franjevačku crkvu u Iloku, križevačku katedralu, hodočasnički kompleks u Mariji Bistrici, sabornu crkvu u Pakracu i opremu zagrebačke grkokatoličke crkve Svetih Ćirila i Metoda te njegova uloga u završetku đakovačke katedrale. Izložba je pripremljena na 135. obljetnicu osnutka Muzeja za umjetnost i obrt, a poklapa se s još nekoliko ‘okruglih’ godišnjica – 170. godina od rođenja Hermana Bollea i Izidora Kršnjavog, te sto godina od njegova posljednjeg projekta za vojno groblje u Karlovcu.
Popratni program tijekom trajanja izložbe donosi niz predavanja, kreativnih radionica, fotografski natječaj za posjetitelje te ciklus koncerata organiziranih u suradnji s Koncertnom direkcijom Zagreb na lokacijama odabranih Bolleovih arhitektonskih ostvarenja, od Crkve sv. Marka i Pravoslavna crkva sv. Preobraženja do MUO-a i Zagrebačke katedrale. Izložba će biti otvorena do 23. kolovoza, a kustosica je Jasmina Fučkan.
Foto: Turistička zajednica grada Zagreba
