Početkom proljeća, s prvim zrakama sunca i toplijim vremenom, većina ljudi podložnih utjecaju meteoroloških prilika, počinje osjećati niz tegoba koje zajednički nazivamo sindromom proljetnoga umora.
Riječ je o zdravstvenome poremećaju koji podrazumijeva pospanost, promjene raspoloženja, bezvoljnost, smanjenu radnu sposobnost i pad imuniteta te sklonost infekcijama uz vidljivo bljedilo kože. Od proljetnog umora pati svaka druga osoba, većinom preosjetljive na vremenske promjene. Proljetni umor i posljedična neučinkovitost javljaju se upravo onda kad se povećava intenzitet svjetla. Znanstvenici to tumače širenjem krvnih žila zbog viših temperatura. Posljedica su pad krvnoga tlaka i, kao rezultat toga, tipični simptomi proljetnoga umora. Proljetni umor je, čini se, neizbježan i jednostavno ga treba proživjeti, no neugodni simptomi mogu se smanjiti na najmanju moguću mjeru.
Obično se najprije spominje raznovrsna i lagana prehrana, bogata svježim voćem i povrćem, kao nadoknada manjka vitamina i minerala (osobito vitamina C) i ugljikohidratima (tjestenina, krumpir, riža i ostale žitarice) koji trajno povećavaju razinu šećera u krvi te potiču organizam na tvorbu serotonina koji potiče dobro raspoloženje.
Preporučuju se i unos dovoljne količine tekućine (najmanje 1,5 l dnevno), obvezan doručak, jutarnja tjelovježba, tuširanje naizmjenično toplom i hladnom vodom, masaža ručnikom od periferije prema srcu, kao i unos biljnih pripravaka s pojačanim unosom magnezija, vitamina E, lecitina te svakako svojoj uobičajenoj prehrani dodajte ili ju pojačajte s unosom matične mliječi, ginsenga, radiča, koprive, šipka i zobi.
