Ako još uvijek niste odlučili gdje biste mogli provesti odmor, želite čisti i svjež zrak, prirodu koja oduzima dah, ukusnu hranu i povijesne spomenike nevjerovatne ljepote, preporučujemo planinsku ljepoticu jugozapadne Srbije, vjerovatno najslikovitiji i najljepši dio zemlje.
Zlatibor je svakako najpoznatiji planinski turistički centar Srbije. Na ovoj planini, koja je zapravo visoravan sudaraju se kontinentalna i mediteranska klima koje stvaraju ružu vjetrova, prirodni fenomen koji Zlatibor čini zračnim toplicama. Odmah ćete primjetiti da se tamo bolje spava i jede – posebno ako ste ljubitelj kajmaka i sira. Obavezno probajte komplet lepinju, lokalni specijalitet koji nije baš preporučljiv za one koji paze na liniju. Ne propustite da posjetite muzej na otvorenom Sirogojno. U ovom pitomom selu u koje su donijete demontirane originalne stare kuće možete se upoznati s unikatnom arhitekturom i načinom života u ovom području. U neposrednoj blizini je Gostilje u kojem se nalazi zanimljiva prirodna znamenitost – vodopad. U seoskoj kavani Pećinar u Ljubišu obavezno morate kušati svježu dimljenu pastrvu ili čuvenu zlatiborski pršut.
Udaljen dvadesetak kilometara od Zlatibora nalazi se Tara, nacionalni park koji oduzima dah. Na njegovim obroncima nalaze se vjerovatno najljepša sela u Srbiji – Mokra Gora u kojem je poznati reditelj Emir Kusturica sagradio Drvengrad i Kremna, selo poznao po čuvenim prorocima Tarabićima, autorima Kremanskog proročanstva, knjige ukazanja koju mnogi uspoređuju s Nostradamusovom.
Prava atrakcija ove regije je Šarganska ‘osmica’ jedinstveno graditeljsko djelo, uskokolosječna pruga kojom sada ponovo odjekuje zvuk vagona i veseli žamor turista u vlaku ‘Nostalgija’. Od Mokre Gore do stanice Šargan Vitasi proći ćete kroz 22 tunela, preko pet mostova, savladati visinsku razliku od 300 metara i sve to na ukupnoj udaljenosti od 15.440 metara. Za vrijeme vaše vožnje imat ćete priliku da sa jednog od pet vidikovaca vidite svo bogatstvo i ljepotu prirode ovoga kraja.
Na pola sata vožnje od Zlatibora nalazi se manastir Milešava, biser srednjevekovne arhitekture bizantskog stila, u kojem se nalazi poznata freska Bijelog anđela, koja se smatra vrhuncem bizantskog slikarstva 13.st. Arthur Evans je u Manchester Guardianu 1. kolovoza 1883.g. napisao da ništa što je poznati talijenski slikar Giotto stvorio, ne može se usporediti s ljepotom Anđela iz Mileševe. Baš ovom freskom Europa se predstavila Americi putem prve satelitske slike koja je preletjela Atlantik 23. lipnja 1962. godine.
